PRAVNA DRŽAVA I TRANZICIJA - ISKUSTVO NJEMAČKE
Udruženje pravnika Crne Gore u saradnji sa njemačkom Fondacijom za međunarodnu pravnu saradnju (IRZ), povodom 10-tog decembra, Međunarodnog dana ljudskih prava organizovalo je online Zoom konferenciju pod nazivom „Pravna država i tranzicija – iskustva Njemačke“ sa ciljem sagledavanja uticaja tranzicije na vladavinu prava i organizaciju i rad državnog aparata i sistema pravosuđa.
Njemačko društvo je prošlo intezivan proces tranzicije i danas se na međunarodnom planu Njemačka smatra primjerom uspješnog suočavanja s prošlošću, kao i tranzicije administracije u procesu evropskih integracija.
Namjera organizatora je bila da kroz dijalog zainteresovanih strana iz Njemačke i Crne Gore analiziramo dosadašnje učinke Njemačke – načine tranzicije u pogledu administracije i reforme pravosuđa, koliko je vremena potrebno da se tranzicija izvrši i kakvi i koliko jaki otpori postoje tokom suočavanja s prošlošću, kao i da procijenimo mogućnosti implementacije najboljih političkih i pravnih rješenja Njemačke u osnaživanju procesa tranzicije u Crnoj Gori. Razgovaralo se o tome koje kriterijume treba primijeniti prilkom odlučivanja da li dosadašnje administrativno osoblje i dalje treba da ostane da radi na istim pozicijama u državnim organima, koje greške Njemačke ne bi smjele da se ponove u procesu tranzicije u Crnoj Gori, da li je važnija vladavina prava ili promjena sistema, kako izvršiti lustraciju u sudstvu i reformu tužilaštva, da li kopiranje ,,gotovih” modela lustracije može donijeti više štete nego koristi, kao i da li se može obezbijediti nezavisnost tijela koje bi se bavilo lustracijom.
Konferencija je okupila predstavnike različitih struktura - vladinih institucija, pravosuđa, strukovnih organizacija, nevladinih organizacija i akademske zajednica.
Prvi panel ,,Vladavina prava i politička tranzicija (u pogledu administracije)"
Mihael Hauzner je ukazao da demokratski kapaciteti nijesu jednaki u dvjema zemljama, kao i da je polazna pozicija u njima potpuno drugačija. Naveo je primjer da su u Njemačkoj, nakon ujedinjena svi policijski službenici morali da daju izjave u posebnom formularu da nisu kršili ljudska prava i da nisu počinili krivična djela u vršenju svoje dužnosti, a ukoliko bi se dokazalo suprotno, lice je i kasnije moglo da dobije otkaz i da protiv njega budu pokrenuti postupci. Naglasak treba da bude na individualnoj odgovornosti.
Boris Marić je ukazao da Crnu Goru čeka suočavanje sa prošlošću, ali bez revanšizma. Ukazao je na problem djelotvornog pravnog lijeka i na značaj pitanja pristupa informacijama.
Valentina Pavličić je istakla da ukoliko ne budemo imali meritorne odluke Upravnog suda u odlukama koje se više puta nalaze pred njihovom instancom imaćemo problem da dokazujemo djelotvornost tužbe kao pravnog lijeka u upravnom postupku.
Jadranka Vojinović je ukazala da postoji dobar zakonodavni okvir i da nemamo mogućnost da se odričemo kadrova. Ne primjenjuju se ustanove predviđene zakonodavstvom kao što su ocjene rada, mobilnost u okviru sistema. Istakla je da je neophodno donijeti poseban zakon o upravi odnosno javnoj upravi u cilju rješavanja sistemskih problema. Bili bi obuhvaćeni svi subjekti javne uprave (javne agencije, javni fondovi, javne službe u oblasti društvenih djelatnosti i javna preduzeća u oblasti privrednih djelatnosti) i postavljeni jasni kriterijumi za klasifikaciju pojedinih subjekata.
Siniša Bjeković, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je istakao da je u javnoj upravi neohodan profesionalizam, povećanje efikasnosti i odgovornosti; da nije tako loš zakonodavni okvir ali da postoji problem implementacije propisa, koji je organizacioni i funkcionalni.
Dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika je naveo da treba zaokružiti pravni okvir i da nedostaju zakoni o vladi i skupštini.
Drugi panel ,,Pravna tranzicija (u pogledu pravosuđa, državnog tužilaštva) i lustracije"
Joakim Baur je istakao da je u Njemačkoj lustracija bila ograničena na rukovodeće strukture (sudije, tužioce), a da je osoblje koje pomaže sudijama i tužiocima, kao i službenici u javnoj upravi ostalo na svoim mjestima. Jedan dio rukovodeće strukture je sam napustio pozicije, a formirana je komisija koja je sprovodila postupke (rad je trajao do godinu i po dana).
Preispitivanje prethodnog postupanja se odnosilo i na rehabilitaciju (ukidanje presuda u krivičnim postupcima).
Nebojša Vučinić je ukazao da u Crnoj Gori postoji solidan ustavni i zakonski okvir, a da je najveći problem u tumačenju i primjeni propisa. Naglasio je da je potreban najširi društveni konsenzus o modelu lustracije i da treba ustanoviti da li su naše sudije i tužioci bili uključeni u masovno i sistematsko kršenje ljudskih prava. Situacija u sudstvu i tužilaštvu je kompleksna i potrebne su promjene kadrova, ali i metoda rada, načina tumačenja i primjene prava, kao i korišćenje sudske prakse domaćih i stranih sudova. Reforma mora odmah da počne.
Nije neophodna klasična lustracija, već temeljne kadrovske reforme. Treba smijeniti sve predsjednike sudova koji su na tim funkcijama u više od dva mandata jer se kroz veći broj mandata, osim toga što je to protivno pozitivnim propisima, vrši transmisija političkog uticaja.
Potrebno je obrazovanje novog Sudskog i Tužilaćkog savjeta koji neće biti podložni političkom i tajkunskom pritisku. U tom kontekstu, treba izmjenama relevantnih zakona dodati nove nadležnosti ovim savjetima, a treba izmijeniti i strukturu članova, kao i definisati koncept “uglednog pravnika”. Takođe, treba usvojiti Zakon o porijeklu imovine.
Treba primijeniti nove propise o penzionisanju sudija i dovesti mlađe sudije koje znaju jezike i prate sudsku praksu domaćih i stranih sudova.
Treba preispitati rad jednog broja sudija i pozvati ih na odgovornost ako se dokaže veza sa organizovnim kriminalom i ako se utvrdi postojanje korupcije. Treba poštovati sve garancije iz člana 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Postoji nedovoljan nivo nepristrasnosti i nezavisnosti sudija, a problem predstavlja i nedovoljna kreativna uloga Vrhovnog suda koji bi umjesto striktnog jezičkog tumačenja prava trebalo da promoviše sistematsko i ciljno tumačenje.
Takođe, treba izbjegavati birokratizaciju sudstva i u sastav najviših sudova treba da uđu i eminentni profesori i advokati, kao što je slučaj kod Evropskog suda za ljudska prava.
Lustracija u pravosuđu treba da bude jedan proces koji je evolutivne prirode i da obuhvati suštinse reforme, a ne klasičnu lustraciju, a da Sudski i Tužilački savjet dobije dodatne nadležnosti.
Faktički kriterijumi za nezavisno i nepristrasno sudstvo su koliko imate presuda protiv države, javnih funkcionera, u slučajevima povrede individualnih ljudskih prava, zaposelnih, manjinskih akcionara.
Joakim Bauer je istakao da je u Njemačkoj bila potrebna smjena generacija, a da nije bilo klasične lustracije i da ne treba kopirati metode lustracije iz drugih zemalja. Lustraciju ne treba shvatiti kao kaznu sem ukoliko postoje elementi za krivično gonjenje.
Dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika je istakao da je najzančajnije usvajanje Zakona o prijeklu imovine kao i da treba osposobiti tužilaštvo za finansijsku istragu i forenzičku reviziju. Ponovio je stav Udruženja pravnika da je neophodna prirodna smjena generacija u tužilaštvu i sudstvu.
Prof. dr Aneta Spaić, dekanica Pravnog fakulteta UCG i članica Tužilačkog savjeta ukazala je na značaj donošenja Zakona o porijeklu imovine i ispitivanja postojanja sistemske koruptivne aktivnosti. Ukazala je da treba promijeniti strukturu Tužilačkog savjeta jer u postojećoj ugledni pravnici nikada nisu mogli imati većinu prilikom odlučivanja, pa su tako, npr. svi tužioci ocjenjivani najvećom ocjenom. Ukazala je i na potrebu pažljivog postupanja u vezi pitanja uslova za penzionisanje sudija.
Valentina Pavličić, zastupnica Crne Gore pred ESLjP je istakla da je potrebno dograditi postojeće zakone da bi se mogli sprovesti disciplinski postupci i da treba dati snagu Vrhovnom sudu koji nema dovoljno kreativnu ulogu.