Djelatnost

Osnovnu djelatnost Udruženja pravnika Crne Gore čine pravna istraživanja, sa misijom da se kritički analiziraju i javnosti predstave pravna rješenja i preporuke za unapređenje važećeg pravnog i institucionalnog okvira, kao i podstakne javna i stručna debata, kako bi se na taj način ekspertizom doprinijelo razvoju pravne nauke, kreiranju modernog zakonodavstva i kvalitetnom rješavanju savremenih pravnih izazova u Crnoj Gori.

PRAVNI ZBORNIK

Image by Iñaki del Olmo
110 godina crnogorskog parlamentarizma.j

Posebnu vrijednost našeg udruženja predstavlja časopis Pravni zbornik, čiji je prvi broj objavljen 1. jula 1933. godine u Podgorici, što ga čini najstarijim pravnim časopisom sa kontinuitetom izlaženja u Crnoj Gori. Osnivač je bio Milovan M. Vuković, sudija Okružnog suda u Podgorici, a ubrzo potom i državni zastupnik Zetske banovine. Glavni i odgovorni urednik bio je Božidar S. Tomović, zamjenik Višeg državnog tužioca u Podgorici, a članovi uređivačkog odbora bili su Milovan M. Vuković, Boško Bojović, Marko Popović i Petar F. Protić. 1.jul 1933.godine se uzima ne samo kao dan časopisa Pravnog zbornika, već ujedno i kao dan Udruženja pravnika Crne Gore, a ovo iz razloga što već na godišnjoj skupštini Udruženja pravnika Crne Gore, 11. aprila 1937. godine, časopis Pravni zbornik postaje glasilo Udruženja pravnika i što je ostao do danas.

 

U poslednje vrijeme, časopis Pravni zbornik je uz svoj naziv dobio i odrednicu “Časopis za pravnu teoriju i praksu” i, što je naročito važno, nastojimo da težište uređivačke politike sve više usmjerimo ka afirmaciji nove generacije crnogorskih pravnika, sa ciljem uvećanja kapaciteta i znanja ukupne pravne profesije u aktuelnom procesu usvajanja vrijednosti prava Evropske unije i međunarodnih pravnih standarda. Upravo zbog toga je Pravni zbornik, pored uređivačkog odbora, čiji sastav čine ugledni crnogorski pravnici, dobio i posebnu inostranu redakciju sačinjenu od šest međunarodno priznatih pravnih autoriteta koji doprinose renomeu i ugledu časopisa.

BIBLIOGRAFIJA

bibliografija.png

U periodu od svog osnivanja do danas, u časopisu Pravni zbornik svoje radove je objavilo preko 530 domaćih i stranih autora sa više od 1.400 članaka, priloga i drugih autorskih radova. Dakle, većina istaknutih crnogorskih pravnika, za više od osam decenija izdavanja časopisa, imala je privilegiju da u njemu objavljuje svoje naučne i stručne radove, prikaze, priloge, oglede.

Sa ulogom „pravnog misionara“ časopis Pravni zbornik je postao jedan od stubova postojanja i razvoja pravne misli u Crnoj Gori, i pomogao je generacijama crnogorskih pravnika da, po uzoru na čuvenu Bogišićevu misao, bolje razumiju biće i suštinu pravne misli.

 Časopis Pravni zbornik je tu da svojom uređivačkom politikom podstakne da se fokus autora ne zadržava na  objašnjavaju „kakvo pravo jeste nego i kako bi ono trebalo da bude.“ Tako će „Pravni zbornik“ i u narednom periodu znalački i uspješno vršiti svoju profesionalnu i kulturološku misiju.

U mjeri u kojoj označeni ciljevi  budu  ostvareni u periodu koji dolazi, časopis Pravni zbornik će uspješno nastaviti ulogu dostojnog sljedbenika svojih osnivača.

U prilog izrečenom redakcija je, prije svega trudom i zalaganjem dr Nikole Dožića – sekretara redakcije časopisa, inovirala bibliografiju objavljenu 2013.godine i omogućila crnogorskoj stručnoj javnosti, a i široj, da ima cjelovit uvid u stvaralaštvo objavljeno na stranicama časopisa Pravni zbornik za period 1933-2017.godina.

IUS FORUM

koncept ustavnog patriotizma.jpg

Crnogorsko društvo trenutno je u jednom prilično apatičnom stanju duha, sa visokim oportunizmom i bez javno izražene volje, čak i akademske zajednice, da se to stanje mijenja. Prisutna atrofija društvenog dijaloga stoga zahtijeva da se iz ugodne pozicije autora naučnih članaka ili profesora na svojim fakultetima izmjestimo na javnu scenu, upravo sa namjerom da osnažimo društveni dijalog i vratimo kulturu javne riječi. Ius forum, koji se odvija u formi otvorenih sesija, nema iluziju da može da promijeni postojeće stanje, ali ima moć da sve nas, koji se sa tim stanjem ne mirimo, okupi i sačuva ono što se zove higijena duha i akademska odgovornost prema temama od javnog interesa.

3.jpg
2.jpg