top of page

Svjedočanstvo trajanja crnogorske pravne misli

U programskom tekstu objavljenom u prvom broju piše da „Pravni zbornik“ treba da bude činilac „buđenja jednog novog života na polju prava, čiji su nosioci mlađi pravnici Crnogorci“ jer je postojala „jedna mučna istina“, koja se ogleda u tome da se „ne bi ni pominjalo ime Crne Gore kao pravne zemlje da ne postoji Bogišićev Imovinski zakonik“.


(Izvor: Pobjeda)


Povodom jubileja – 90 godina od osnivanja, u izdanju Udruženja pravnika Crne Gore, izašla je iz štampe „Bibliografija Pravnog zbornika 1933 – 2023“, najstarijeg crnogorskog časopisa za pravnu teoriju i praksu.


Devet decenija izlaženja obavezuje da se publikovanjem bibliografije časopisa „Pravni zbornik“ omogući čitalačkoj publici sveobuhvatan pregled kompletnog opusa objavljenog na stranicama „Zbornika“, u kojem je, za period 1993 – 2023. godina i pod vođstvom sedam glavnih i odgovornih urednika, objavljeno 1.372 članka, priloga, ogleda i drugih radova od strane 592 autora iz Crne Gore i inostranstva.


Riznica crnogorske pravne baštine


Ovaj vrijedan podatak dodatno obavezuje da se nove generacije crnogorskih pravnika podsjete na rodonačelnike, glavne urednike i sve one koji su svojim pregalaštvom „Pravni zbornik“ izdigli na pijedestal da se danas sa pravom smatra „riznicom crnogorske pravne baštine“ i „svjedokom trajanja crnogorske pravne misli“.


Kolika je važnost čuvanja nasljeđa potvrđuju riječi akademika Mijata Šukovića „da narod koji ne njeguje stvaralački odnos prema korijenima, tvorevinama i tekovinama svoje kulturne i ukupne svoje istorije, osuđuje sebe da svoju budućnost projektuje bez potpunijeg znanja o svom identitetu, bez djelotvornog oslonca na svoje korijene i pozitivne sadržaje svoje tradicije“.


Bibliografija sadrži hronološki pregled sadržaja svih brojeva časopisa, registar autora i koautora članaka i drugih radova po abecednom redu, gdje se, pored imena, nalazi broj časopisa u kojem je objavljen rad autora. Na kraju dat je i tematski (predmetni) katalog svih radova.


„Pravni zbornik“, u svojih devedeset godina, traje u periodu sedam ustavnih sistema i pet državnopravnih oblika u kojima je bila Crna Gora, od monarhije do republike, od unitarne države do članice socijalističke federacije, od članice državne zajednice do obnovljene suverene države.


Prvu bibliografiju „Pravnog zbornika“ priredio je dr Petar Stojanović 1983. godine, koju je zatim, zaključno sa 2007. godinom, dopunio Milovan Mušo Šćepanović. Kasnije je bibliografija dopunjavana dva puta (2017. i 2020. godine) od strane dr Nikole Dožića, koji je i autor posljednje urađene – inovirane bibliografije za period 1933 – 2023. godine.


Kada je izašao prvi broj „Pravnog zbornika“, 1. jula 1933. godine u Podgorici, bio je jedino pravno glasilo na području Crne Gore. Njegov utemeljivač, osnivač i vlasnik bio je Milovan M. Vuković, a prvi glavni i odgovorni urednik Božidar S. Tomović, za koje se s pravom može reći da su bili najpoznatiji i najobrazovaniji crnogorski pravnici tog vremena. Pored njih prvi redakcijski odbor sačinjavali su i istaknuti pravnici tog vremena Boško Bojović, Marko Popović i Petar F. Protić.


Crna Gora tada nije imala niti jednu visokoškolsku pravnu instituciju, nijedan organizovan oblik izučavanja crnogorske pravne istorije, niti pravnika sa naučnim zvanjima. U tom vremenu „Pravni zbornik“, kako zapisuje njegov hroničar dr Petar Stojanović „bilježi i čuva najdragocjenije stranice crnogorske kulturne baštine i njene slavne povjesnice“.


On dodaje da pokretanje časopisa „pada u vrijeme oštrih socijalnih sukoba unutar monarhističke Jugoslavije, u vrijeme političkog ignorisanja crnogorske individualnosti od strane vlastodržaca trojedine kraljevine i u vrijeme negacije crnogorskog kulturnog nasljeđa“.


Branislav Radulović (Mara Babović/Pobjeda)


Stoga, značaj osnivanja „Pravnog zbornika“, sa današnje distance može se ocijeniti samo ako se sagleda kontekst vremena u kome je počeo sa izlaženjem.


Četiri epohe


U prvom periodu izlaženja pod uredništvom Božidara S. Tomovića , od 1933. do 1940. godine, uređivačku politiku „Pravnog zbornika“, koji je okupljao crnogorsku pravnu elitu, ne brojnu, ali u ondašnjem vremenu značajno uticajnu, karakteriše ideja, kako se navodi u programskom tekstu objavljenom u prvom broju, da „Pravni zbornik“ bude činilac „buđenja jednog novog života na polju prava, čiji su nosioci mlađi pravnici Crnogorci“ jer je postojala „jedna mučna istina“, koja se ogleda u tome da se „ne bi ni pominjalo ime Crne Gore kao pravne zemlje da ne postoji Bogišićev Imovinski zakonik“.


U ovom periodu „Pravni zbornik“ bio je škola prava i javna tribina koja je smjela staviti na dnevni red „crnogorske teme“ i široj javnosti skrenuti pažnju na ovaj prostor „krcat baštinom pradoba“ zapisuje Petar Stojanović.


Na godišnjoj Skupštini Udruženja pravnika Crne Gore, održanoj u Podgorici 11. aprila 1937. godine, časopis postaje organ i glasilo Udruženja pravnika i od tada do danas izlazi pod istim imenom. Do 1935. godine „Pravni zbornik“ štampan je u štampariji „Zeta“ u Podgorici, od kada se do prekida izlaženja 1940. godine štampa u štampariji „Slobodne misli“ u Nikšiću.


U drugoj etapi izlaženja časopisa obnavlja se rad i formira nova redakcija 1960. godine i „Pravni zbornik“ nastavlja sa, manje-više, redovnim izlaženjem do 1991. godine. U ovom preiodu časopis utvrđuje uređivačku politiku u skladu sa novonastalim društvenim odnosima i oslikava vrijeme izgradnje novog pravnog socijalističkog poretka. U časopisu se, pored tekstova iz pozitivnog prava i istorije države i prava, objavljuje i praksa sudova i organa uprave u rješavanju konkretnih slučajeva. U tom periodu glavni i odgovorni urednici su Božo Vujošević (1960–1970), Stojan Đuranović (1970–1980) i prof. dr Slobodan Blagojević (1980–1990).


Udruženje pravnika Crne Gore, poslije nešto kraće pauze u radu, ponovo obnavlja svoj rad na Skupštini održanoj 25. marta 1994. godine, kada „Pravni zbornik“ nastavlja sa redovnim izlaženjem, čiji kontinuitet traje do danas. Od tada, pored naziva „Pravni zbornik“, dodaje se i oznaka „časopis za pravnu teoriju i praksu“.


U ovoj, trećoj fazi trajanja Zbornika, glavni i odgovorni urednici bili su dr Čedomir Bogićević (1994–2003) i Željko Tomović (2003–2008). Ovaj period karakteriše snažan pokret za obnovu crnogorske nezavisnosti i njenog prava na samoopredjeljenje. Akademik Šuković tim povodom zapisuje: „'Pravni zbornik' zavređuje puno poštovanje i obavezuje nas na odavanje tog priznanja. Tim više što nijedan drugi naš časopis i nijedno drugo naše strukovno udruženje nijesu tako organizovano, sistematski, odlučno, javno i istrajno doprinosili ostvarivanju tog istorijskog cilja“.


Istovremeno na stranicama „Pravnog zbornika“, prije izrade sada važećeg Ustava, objavljeni su konceptualno i sadržinski vrijedni, teorijski fundirani, stavovi i prijedlozi o ustavnom uređenju države Crne Gore.


U četvrtoj, tekućoj fazi trajanja „Pravnog zbornika“ (2008-2023) težište uređivačke politike, pod uredništvom prof. dr Branislava Radulovića, je na afirmaciji nove generacije crnogorskih pravnika i podizanju kapaciteta pravne struke u ambijentu usvajanja vrijednosti evropskog prava i međunarodnih standarda u širokom spektru društvenih oblasti.


Zbornik dobija međunarodnu redakciju i visoko se vrednuje u hijerarhiji stručnih i naučnih časopisa, komercijalno se ne distribuira i ostvaruje stabilnost u redovnosti izlaženja i pored činjenice da nema stalan izvor finansiranja. Zbornik je dostupan i u elektronskoj formi preko zvaničnog sajta Udruženja.


Afirmacija ideje slobode i pravde (FOTO: UGC)


Stub pravne misli 


Građa objavljena na stranicama „Pravnog zbornika“ do te mjere je značajna da, kako je zapisao dr Čedomir Bogićević, bolje od ičega čuva od izvrtanja činjenice i upućuje na istorijski adekvatna tumačenje pravnog života u Crnoj Gori, zbog čega je pojava ovog časopisa, istakao je on, u crnogorskoj pravnoj kulturi od neprocjenjivog značaja.


Za devet decenija trajanja privilegiju da u njemu objavljuju naučne i stručne radove, prikaze, priloge, oglede imali su skoro svi istaknuti crnogorski pravnici, pa stoga „Pravni zbornik“ predstavlja jedan od stubova postojanja i razvoja pravne misli u Crnoj Gori. „Pravni zbornik“, na taj način, pomogao je mnogim generacijama crnogorskih pravnika da, po uzoru na čuvenu Bogišićevu misao, bolje razumiju biće i suštinu pravne misli.


Bez obzira na vrijeme ili sastav redakcija „Pravni zbornik“ je uvijek afirmisao ideju slobode i zaštitu ljudskog dostojanstva, jednakost u pravima i obavezama, doprinosio razvoju pravne etike i kulture, te uspostavljanju vladavine prava i razvoju i usavršavanju pravne teorije i prakse. Stoga, dolazeće vrijeme uvećava dosadašnju ulogu „Pravnog zbornika“ da na svojim stranicama razvije stvaralačku i kritičku misao, dijelom zamrlu u sadašnjosti i da svojom uređivačkom politikom podstakne da se fokus autora ne zadržava na objašnjavanju „kakvo pravo jeste nego i kako bi ono trebalo da bude“.


Samo tako će „Pravni zbornik“ i u narednom periodu znalački i uspješno nastaviti svoju profesionalnu i kulturološku misiju. U mjeri u kojoj označeni ciljevi budu ostvareni u periodu koji dolazi, „Pravni zbornik“ će nastaviti svoj devet decenija trajući hod i biti dostojan sljedbenik svojih osnivača.


Comments


bottom of page