Novi saziv parlament trebalo bi već na prvom redovnom zasjedanju da okonča započete postupke izbora u nizu ustavno definisanih institucija i eliminiše v.d. stanja i omogući rad tih organa u punom sazivu, kaže Radulović
(izvor www.dan.co.me)
Univerzitetski profesor i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović smatra da nakon konstituisanja novog saziva parlamenta i formiranja Vlade prioritet treba da bude usvajanje seta važnih zakona koji su bili u proceduri tokom rada raspuštenog parlamenta, a koji nisu potpisani.
On je u intervjuu za "Dan" istakao da bi bilo dobro i da nova parlamentarna većina pristupi izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, s obzirom da on još nije došao na dnevni red Ustavnog suda.
– Naravno, tu je i zakon o Vladi, koji je usvojen u formi nacrta i koji je prošao javnu raspravu i trenutno se nalazi u procesu analize od strane Evropske komisije – kaže Radulović.
Šta bi trebalo da bude prioritetno u radu novog saziva Skupštine‘
Kada su u pitanju prioriteti procesnog karaktera, to su zasigurno konstituisanje novog saziva parlamenta, izbor predsjednika/ce i potpredsjednika/ca, te izbor šefova radnih tijela Skupštine.
Međutim, kada su u pitanju suštinske aktivnosti, novi saziv Skupštine morao bi u vrh svojih prioriteta postaviti, naravno uz izbor nove vlade, donošenje zakona o Skupštini ili doradu postojećeg poslovnika, kako bi se eliminisale praznine i polja koja su tražila dodatna tumačenja i koja su u nekoliko prethodnih mjeseci "raspuštenog saziva" dovela do toga da je rad parlamenta u dobrom dijelu bio sporan.
KADA SU U PITANJU PRIORITETI PROCESNOG KARAKTERA, TO SU ZASIGURNO KONSTITUISANJE NOVOG SAZIVA PARLAMENTA, IZBOR PREDSJEDNIKA/CE I POTPREDSJEDNIKA/CA, TE IZBOR ŠEFOVA RADNIH TIJELA SKUPŠTINE
Takođe, set važnih zakonskih rješenja koja su usvojena u periodu raspuštenog saziva parlamenta, koji usljed toga nijesu potpisani od strane predsjednika države, morao bi imati prioritet i stoga treba što prije ponoviti postupak njihovog predlaganja, razmatranja i usvajanja, kako bi se konsolidovala situacija vezana za njihovo pravno dejstvo.
Koja bi zakonska rješenja, po vama, takođe spadala u red prioriteta‘
Činjenica da Ustavni sud još uvijek nije utvrdio (ne)ustavnost Zakona o predsjedniku i ne može se predvidjeti kada bi ovaj postupak mogao biti okončan, možda bi bilo dobro da parlamentarna većina pristupi izmjenama i dopunama ovog zakona i učini ga neupitno ustavnim i time omogući nesmetan i nesporan rad predsjednika države.
Naravno, tu je i zakon o Vladi, koji je usvojen u formi nacrta i koji je prošao javnu raspravu i trenutno se nalazi u procesu analize od strane EK. Svakako da bi i njegovo usvajanje moralo biti u redu prioriteta, posebno ako se dođe do italijanskog modela učestalih promjena vlada, usljed čega bi trebalo, između ostalog, normirati status i ovlašćenja vlade u tehničkom mandatu.
Šta bi se još moralo naći u vrhu agende novog saziva Skupštine‘
Novi saziv parlamenta trebalo bi već na prvom redovnom zasjedanju da okonča započete postupke izbora u nizu ustavno definisanih institucija, eliminiše v.d. stanja i omogući rad tih organa u punom sazivu. U prvom redu, to su Sudski savjet i Ustavni sud, za koje je potrebna kvalifikovana većina.
Ovo je posebno važno za pregovaračka poglavlja 23 i 24 i dobijanje nešto povoljnijeg prvog narednom mišljenja Evropske komisije (EK), kako bi se Crna Gora, po ovom pitanju koliko-toliko konsolidovala i vratila izgubljeni ritam u procesu pridruživanja kada su u pitanu vladavina prava i funkcionalna, institucionalna demokratija.
Potrebna inkluzija akademske zajednice
Da li očekujete da nova vlada i novi saziv Skupštine više koriste ekspertsku pomoć Udruženja pravnika i drugih činilaca civilnog društva‘
Udruženje pravnika je spremno da kroz rad Savjeta za vladavinu prava, drugih stručnih tijela i foruma, a posebno u postupcima javnih rasprava o predlozima zakona da svoj doprinos, kao i do sada, većem stepenu kvaliteta zakonskih tekstova, a time i jačanju vladavini prava.
Potreba inkluzije akademske zajednice, civilnog društva, poslovnih asocijacija i građana u postupcima javnih rasprava je nesporan demokratski standard i stoga vjerujem da će svaka odgovorna vlast uvažavati i podsticati saradnju s njima, tim prije što benefiti te saradnje zasigurno idu i njoj samoj u prilog.
Pojedini subjekti su najavljivali ustavne promjene. Koliko je realno očekivati pokretanje postupka izmjene važećeg Ustava‘
Crnogorski Ustav, kada su u pitanju promjene njegovih odredbi, posebno u dijelu Osnovnih odredbi (čl. 1,2,3,4,12,13,15), uređenja biračkog prava (čl. 45) i promjena Ustava (čl. 157) spada u red "tvrdih" ustava i procedura je vrlo složena i traži kvalifikovane većine i potvrdu na referendumu. Mišljenja sam da je otvaranje procedure izmjene Ustava u ovom trenutku malo vjerovatno, ne samo zato što većina političkih subjekata to nema kao prioritet, već što taj proces traži dug vremenski period i što bi to tražilo ponovno izlaženje građana na birališta (referendum).