„Pravni zbornik“, najstarije crnogorsko pravno glasilo, nastavlja svoju misiju svjedoka trajanja crnogorske pravne misli i riznice crnogorske pravne baštine, koju je počeo još 1. jula 1933. godine, kada je u Podgorici štampan prvi broj – ističe Branislav Radulović.
U izdanju Udruženja pravnika Crne Gore iz štampe je izašao novi broj časopisa za pravnu teoriju i praksu „Pravni zbornik“ (01/2020), koji crnogorskoj pravničkoj publici, u novom julskom izdanju, donosi ukupno 19 radova iz oblasti prava i srodnih pravnih disciplina.
Redakcijski odbor, u ovom broju, opredjelio se za publikovanje pet članaka, četiri ogleda i pet priloga, a novo izdanje sadrži i jedan prikaz, dva članka iz istorije „Pravnog zbornika“ i dva in memoriama.
- Autori u novom izdanju časopisa su ugledni crnogorski pravnici, profesori pravnih fakulteta sa dva crnogorska Univerziteta, ali i mlađi autori koji na ovaj način unapređuju svoje pravničke karijere. Pored crnogorskih autora zastupljena su i po dva autora i SR Njmačke i Srbije, kao i jedan autor iz SAD – kazao je Pobjedi dr Branislav Radulović, glavni i odgovorni urednik časopisa „Pravni zbornik“.
Ovim brojem, navodi naš sagovornik, dodaje se još jedna godina uspješnog rada, u dosadašnjih 87 godina trajanja časopisa i Udruženja pravnika Crne Gore, kao izdavača.
U čast preminulih kolega i uglednih stvaralaca u rubrici In memoriam dr Čedomir Bogićević je priredio sjećanje na istaknutog crnogorskog pravnika Miodraga Latkovića, a Mašo Miljić objavljuje sjećanje na dr Radoja Pajovića.
- „Pravni zbornik“, najstarije crnogorsko pravno glasilo, nastavlja svoju misiju svjedoka trajanja crnogorske pravne misli i riznice crnogorske pravne baštine, koju je počeo još 1. jula 1933. godine, kada je u Podgorici štampan prvi broj – ističe Radulović.
Naslovnica „Pravnog zbornika“
„Pravni zbornik“ štampan je u tiražu od 300 primjeraka i na više od 400 strana, komercijalno se ne distribuira, već se besplatno dostavlja autorima, kolegama, fakultetima, sudovima...
Štampanje ovog broja „Pravnog zbornika“ pomogla je Ambasada SAD u Podgorici – Biro Stejt departmenta za sprovođenje zakona.
U novom broju, pored ostalog, je i pet članaka iz oblasti teorije prava, kompanijskog, finansijskog, krivičnog i radnog prava, a može se pročitati i više ogleda i priloga.
- Sadašnja generacija crnogorskih pravnika, urednika i članova redakcijskog odbora „Pravnog zbornika“, može biti više nego ponosna na istorijsko trajanje, društveno utemeljenje i ostvarene ideale osnivača časopisa i stoga danas vrijedi podsjetiti na riječi akademika Mijata Šukovića, koji je svojevremeno, u svojoj besjedi, izrekao: „Narod koji ne njeguje stvaralački odnos prema korijenima, tvorevinama i tekovinama svoje kulturne i ukupne svoje istorije, osuđuje sebe da svoju budućnost projektuje bez potpunijeg znanja o svom identitetu, bez djelotvornog oslonca na svoje korijene i pozitivne sadržaje svoje tradicije“ – naglasio je Radulović.
Podsjetio je i da je u programskom tekstu objavljenom u prvom broju „Pravnog zbornika“ 1933. godine pisalo da ovaj časopis treba da bude činilac „buđenja jednog novog života na polju prava, čiji su nosioci mlađi pravnici Crnogorci“, jer je postojala „jedna mučna istina“, koja se ogleda u tome da se „ne bi ni pominjalo ime Crne Gore kao pravne zemlje da ne postoji Bogišićev Imovinski zakonik“.
Radulović je podsjetio i ko su prije njega bili glavni i odgovorni urednici časopisa: Božidar S. Tomović (1933-1941), Božo Vujošević (1960-1970), Stojan Đuranović (1970-1980), prof. dr Slobodan Blagojević (1980-1990), dr Čedomir Bogićević (1993-2003) i Željko Tomović (2003-2008).
Tradicija koja obavezuje
Kao jedan od stubova postojanja i razoja pravne misli „Pravni zbornik“, ističe Branislav Radulović, dosadašnojm produkcijom pomogao je čitavim generacijama crnogorskih pravnika, da po uzoru na čuvenu Bogišićevu misao, bolje razumiju biće i suštinu pravne misli.
- Stoga, dolazeće vrijeme uvećava dosadašnju ulogu ovog časopisa i obavezuje ga da na svojim stranicama dodatno razvije stvaralačku–kritičku misao, dijelom zamrlu u sadašnjosti i da svojom uređivačkom politikom postakne da se fokus autora ne zadržava samo na objašnjavaju kakvo pravo jeste nego i kako bi ono trebalo da bude – rekao je on.
Comments