Vukčević: Iz ustavne krize ne može se izaći povlačenjem neustavnih poteza

"Prvo rješenje vidim u dijalogu, drugo je nastavak tehničkog stanja, a treće povlačenje unilateralnih poteza, kojima se izlazi iz Ustava, i od čega se svi pribojavamo", istakao je Vukčević.


"Ustavna kriza izoštrila ustavne dileme", Foto: Luka Zeković


Izvor: Vijesti


Iz ustavne krize ne može se izaći povlačenjem neustavnih poteza - poručio je danas, na skupu u Podgorici povodom petnaestogodišnjice donošenja Ustava Crne Gore, profesor ustavnog prava i nekadašnji predsjednik Ustavnog suda, Mladen Vukčević.


On je, govoreći o tom jubileju, kazao da profesori prava duguju javnosti detaljnije i sadržajnije obrazloženje Ustava, jer se, kako je naveo "Ustava sjetimo kad je sredstvo ili smetnja za neki politički naum".


"Nedovoljan je broj monografija i komentara pravnih akata... Možemo samo pretpostavljati koliko poznajemo Ustav. Nemamo analize o ostvarivanju načela ustavnosti i zakonitosti...", naveo je Vukčević.


Skup su organizovali Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) i Udruženje pravnika u saradnji sa Skupštinom, a prisustvovali su mu sudije, tužioci, advokati, poslanici, predstavnici civilnog sektora...


Vukčević: Ne požurivati izmjene Ustava


On je rekao da ne pripada krugu onih koji misle da su ustavne praznine jedini problem najvišeg pravnog akta. Dodaje da se u Crnoj Gori formira mantra "ustavnog optimizma", kojom se, kako je pojasnio, tvrdi da je dovoljno nešto propisati da bi se to i ostvarilo.


"Ustavna kriza izoštrila je ustavne dileme, što se desilo promjenom vlasti. To je dobro. Ne može se iz ustavne krize izaći povlačenjem neustavnih poteza. Prvo rješenje vidim u dijalogu, drugo je nastavak tehničkog stanja, a treće povlačenje unilateralnih poteza, kojima se izlazi iz Ustava, i od čega se svi pribojavamo... Promjene Ustava ne treba požurivati. Bitno je traženje tačaka saglasja, i samo je to zalog za primjenu rješenja", istakao je Vukčević.


foto: Luka Zeković


On je ocijenio da treba kontinuirano voditi ustavni dijalog, i da ne treba ishitreno raditi na dogradnji Ustava i zakona.


"Potrebno je pogledati kako je neko prije nas oblikovao pravne sisteme. Konsultovati Venecijansku komisiji i inostrane autoritete, ali ne prihvatati nekritički svaki predlog... Saslušati domaće stručnjake. Saslušati nepravnike, ali im ne prepustiti da oblikuju norme. Uvažavati inkluzivnost, ali je podrediti kompetentnosti. Ovim se spisak uputa ne završava... Neophodni su nam kontinuirani razgovori o Ustavu. Time ćemo dati doprios demokratizaciji društva.


Akademik i sekretar Odjeljenja društvenih nauka CANU Zoran Rašović, kazao je da je petnaest godina primjene Ustava dovoljan period da se ocijene njegove vrline i da se ukaže na njegove mane.


Naveo je da ostvarivanje ustavnih vrijednosti obezbjeđuje legitimnost Ustava, i da se, ako se to ne ostvari, Ustav dovodi u pitanje.


Rašović: Gajiti kritički, ali konstruktivan odnos prema Ustavu


Petnaest godina života Ustava otkrivaju neke njegove mane, kojih, prema njegovim riječima, nije mali broj.


"Da li naš Ustav onemogućava samovolju vršilaca državne vlasti? Da li su Ustavom propisani pravni mehanizmi za saradnju više vlasti, kako bi se izbjegle blokade vlasti? Da li je izvršena funkcionalna podjela vlasti? Da li smo utvrdili postupak izbora vlasti? Da li su neki amandmani akti razvijanja i dopune načela i institucija sadržanih u osnovnom tekstu Ustava, ili su akti promjene tih načela? Da li su stavovi nekih domaćih i stručnih tijela jači od ustavni pravila? Da li su ustavne obabeze dovoljno naglašeno jake da svojom pravnom snagom čuvaju i unapređuju najviše ustavne vrijednosti? Da li smo ustavne patriote? Otkrivajući šavove i pukotine, želimo da damo nova tumačenja i objašnjenja Ustava. Pozivamo političke i druge subjekte na dijalog, konsenzus, poštovanje Ustava i njegovih vrijednosti, da gaje kritički, ali konstruktivan odnos prema Ustavu, na poštovanje vrijednosti ustavnog patriotizma", naglasio je Rašović.


foto: Luka Zeković


Marković: Razmišljati da sve tri grane vlasti biraju sudije Ustavnog suda


Profesor ustavnog prava i raniji predsjednik Ustavnog suda Milan Marković, ocijenio je da Crna Gora ima nefunkcionalno sudstvo i da možda treba razmišljati o tome da sve tri grane vlasti učestvuju u izboru sudija Ustavnog suda, koji je trenutno bez kvoruma.


"Kvalifikovane većine su se pretvorile u svoju suprotnost... Postoji bojazan da se Crna Gora pretvori u državu stranaka. Kod nas postoji manija za vladanjem kod dijela ljudi. U svom ovom galimatijasu različitih dešavanja, potrebni su dijalog, tolerancija, politička kultura, ustavna kultura", poručio je.


Navodeći da Ustav održava stvarnost, ali i da je oblikuje, Marković je kazao da uvijek postoji problem odnosa najvišeg akta prema stvarnosti.


"Ustav se razvija preko svog tumačenje, a to u savremenom svijetu vrši ustavno sudstvo. Odatle poseban značaj Ustavnog suda, koji treba da dopunjava Ustav i da ga osnažuje", dodao je.


Radulović: U predvorju opasne situacije


Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović, kazao je da se 15 godina nakon donošenja Ustava nastavlja nit u trajanju 117 godina crnogorske ustavnosti, formalno započete 1905. godine, kad je, kako je pojasnio, donijet prvi od sedam ustavnih akata Crne Gore.


foto: Luka Zeković


Navodeći je da je na javnoj sceni danas više sukobljavanja nego dijaloga, da je zabrinjavajuće veliki broj institucija blokiran ili u v. d. stanju, da postoje "široka" i vrlo sporna tumačenja Ustava koja imaju isključivi cilj "pokrića" političkih akcija, Radulović ističe da se država nalazi u predvorju vrlo opasne situacije.


"Da se dio daljih aktivnosti i procesa neće moći pratiti, tj. prepoznati kroz jasno ustavno definisane procedure i norme, što ukupnu crnogorsku zajednicu može ozbiljno udaljiti od proklamovanog cilja - uspostave države zasnovane na vladavini prava", upozorio je.


Đurović: Jubilej kompletirati izborom sudija Ustavnog suda


Predsjednica Skupštine Danijela Đurović, ocijenila je da se za 15 godina pokazalo da postoji potreba za određenim poboljšanjima Ustava.


Navela je da taj akt ne može sve predvidjeti, ali da svi treba da doprinesu ostvarivanju njegovog duha i suštine.


"Napredak civilizacije oslikavan je i u napretku pravnog sistema i njegove uređenosti. S razlogom je podizan kult poštovanja Ustava. Ustav bi trebalo da bude iznad svih kratkoročnih politika i parcijalnih interesa", podvukla je Đurović.


foto: Luka Zeković


Ona je pozvala poštovanje ustavnog i pravnog poretka, navodeći da su svi dužni da doprinesu razvoju pravnih tekovina.


"Pozivam poslanike da narednih dana pristupe izboru sudija Ustavnog suda, kako bi ovaj jubilej obilježili kompletiranjem sastava te institucije. Ustav treba da bude iznad svega i iznad svakoga", konstatovala je Đurović.


Ustav iz 2007. donijet je nakon obnovljene nezavisnosti Crne Gore, odnosno njenog istupanja iz Državne zajednice, a u skladu s tačkama Beogradskog sporazuma.


Ustavotvorna skupština Republike Crne Gore je na trećoj sjednici drugog redovnog zasijedanja 19. oktobra 2007. usvojila odluku o proglašenju Ustava, koja je četiri dana kasnije objavljena u Službenom listu.