Radulović: Odsustvo činjenica koje ukazuju na nužnost izmjena zakona

Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović istakao je da su brojna sporna pitanja vezana za Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta.


Udruženje pravnika Crne Gore organizovalo je okrugli sto o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta.


– Da se primijetiti, da nema sadržajnije analize o slabostima postojećeg Zakona. Primijetno je odsustvo preciznih činjenica koje ukazuju na nužnost izmjena Zakona. Navedeni članovi odnose se uglavnom na dijasporu, tu se otvara čitav set tehničkih pitanja, kao što je prijava, izjava, ovjerena izjava o stanodavca… Sporna je i odredba koja se tiče i takozvane terenske provjere prebivališta, i tako dalje – kazao je Radulović.

Radulović je istakao i potrebu mišljenja Evropske unije o ovim izmjenama i dopunama Zakona.


– Zbog velikog interesovanja stručne i ukupne javnosti Udruženje pravnika organizovalo je ovaj okrugli sto, na kom imamo priliku da komentarišemo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta. Cilj organizacije okruglog stola je da na nivou akademske zajednice prokomentarišemo Nacrt zakona i iznesemo stručne primjedbe, s obzirom na to da Ministarstvo nije organizovalo okrugle stavove i adekvatnu javnu raspravu na ovu temu – dodao je on.


Stanković – Mugoša: Potreba da ovo bude dio izbornog zakonodavstva


Ana Stanković-Mugoša, članica Udruženja pravnika, istakla je brojne problematične odredbe Nacrta.


– S obzirom na planirane normativne izmjene koje je planiralo Ministarstvo unutrašnjih poslova, Udruženje pravnika je našlo za neophodno da organizuje okrugli sto, kako bi iznijelo stručne primjedbe. MUP kao predlagač nije prethodno organizovao adekvatnu javnu raspravu. Materija zakona je osjetljiva a odnosi se na sve stanovnike Crne Gore. S obzirom da će se neminovno izmjene odraziti na biračko tijelo, neophodno je da on bude dio izbornog zakonodavstva, dakle da bude dio adekvatne skupštinske procedure – rekla je Stanković-Mugoša.


Ona je istakla da se izmjene posebno tiču lica sa boravištem van zemlje.


– Brisanjem naših građana iz registra, koji imaju boravište u inostranstvu a prebivalište u Crnoj Gori, imalo bi dalekosežne posljedice. Prije svega zbog toga što u zemljama koje borave nemaju biračko pravo. Državljani se primoravaju za upis u registar, a to može dovesti kod dijela građana do bojkota, a kod dijela se može desiti i nezainteresovanost, što može rezultirati nepouzdanost registra. Rok od godinu dana za upis u registar je izuzetno kratak – napomenula je Stanković-Mugoša.


Takođe, rekla je da troškovi za implementaciju ovakvog Zakona nijesu predviđeni, a troškova mora biti, jer podrazumijeva da preko 620 hiljada građana Crne Gore tokom jedne godine pristupe prijavljivanju.

Vukčević: Potrebna temeljna analiza i javna rasprava

Profesor Miloš Vukčević, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta Mediteran, istakao je ključne tačke vezane za aktuelnu problematiku, prije svega što se tiče najavljenih promjena kriterijuma za sticanje državljanstva.


– Sam način kako je odluka ,,osvanula“ u medijima, bez prethodne javne rasprave, ukazuje da moramo biti oprezni. Sa druge strane, stavljen je na javnu raspravu na deset dana, što jeste za pohvalu kada je MUP u pitanju. Prethodno smo imali odredbu od deset godina neprekidnog boravka za sticanje državljanstva, što je u praksi i suštinski značilo 15 godina. Ovakvim prijedlogom odluke, Vlada skraćuje sa 15 na deset godina. Postavlja se pitanje, više političko nego pravno, da li Crna Gora treba da ima liberalnu politiku državljanstva, ili s obzirom na mali broj stanovnika, restriktivnu politiku. Moje mišljenje je da to treba raditi Zakonom o državljanstvu, a ne odlukom. I jasno precizirati, da li je potreba 15 ili deset godina za sticanje državljanstva. Ne znamo kolikog broja građana će se ticati ove promjene, a ono što se ukazuje je da do 2024. godine može promijeniti struktura birača.


Vukčević je napomenuo da su odlukom obuhvaćene deset godina privremenog boravka, a nije precizirano na koje konkretno vrste privremenog boravka se to odnosi. Njegov zaključak je da treba prvo napraviti detaljnu analizu i udariti detaljnu javnu raspravu, te doći do informacije koji broj građana bi u narednim godinama po odredbama ovih izmjena došlo do državljanstva.


Što se tiče konkretnih odbredbi koje su tema okruglog stola, vezano za Nacrt zakona, Vukčević je imao nekoliko zamjerki.


– Uvodi se obaveza da državljanin koji ima namjeru da boravi u inostranstvu, odjavi prebivalište u Crnoj Gori. Namjere su jedno, objektivna situacija na terenu drugo. Možda bi bolja opcija bila da naš državljanin obavještava MUP o svom statusu u inostranstvu. Sporan je i član 19, da li MUP ima dovoljno administrativnih kapaciteta da sprovede terenski rad. Takođe, ističe se odredba da svakom ko ima stalno prebivalište u inostranstvu, ostaće bez prebivališta u Crnoj Gori. Termin ,,stalno prebivalište“ tu ne postoji i tu predlagač mora biti precizan – dodao je Vukčević.


Na okruglom stolu učešće su uzeli članovi Upravnog odbora Udruženja pravnika, članovi Senata Udruženja, univerzitetski profesori, pripadnici akademske zajednice i civilnog društva.


Baković: Materija se ne može odrediti podzakonskim aktom


Šućko Baković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, istakao je da se radi o krajnje političkom aktima.


– Ni u jednom zakonu ne može se reći da nema politike. Ipak interes države Crne Gore je da ima dobre registre. Ne samo što se tiče biračkog spiska, već i za planiranje ekonomije, socijalna davanja, fiskalnu politiku. U Članu 9 ostaje termin ,,koji su se odselili“, a dalje ,,koji se iselili“. Duboko sam uvjeren da se radi o različitim terminima, a predlagač nijesam siguran da vidi tu razliku. Ovo su pitanja koja tangiraju ustavni koncept Crne Gore. Imamo dva kontrasta u pristupu, na jednoj strani imamo najavljenu Vladinu odluku, uz obrazloženje da će se riješiti status velikog broja građana koji žive, plaćaju porez u državi. Plaćanje poreza je svakako obaveza u skladu sa zakonima ove zemlje. Aktuelni ministar unutrašnjih poslova tvrdi da se odluka o državljanstvu mijenja zbog nepravde. Takođe je rekao da je postojeća odluka neustavna. O kojoj se nepravdi ovdje radi? Da li ograničavaju zakonska prava za dobijanje crnogorskog državljanstva? Ova materija se ne mogu odrediti podzakonskim aktom, odnosno odlukom, i to je ozbiljan problem. Ovo se mora rješavati Zakonom – rekao je on.


Baković je istakao da, gledajući ukupan koncept Zakona o državljanstvu, imamo dosta restriktivan pristup prijema u državljanstvo.


– Da li se ovom odlukom ublažava restriktivni pristup i da li se odlukom može mijenjati koncept zakona? Mislim da ne može. Predlagač je bio dužan da to javno i transparentno kaže. Ako je neka odredba zakona neustavna, kao što kaže ministar, onda je Vlada trebala da pristupi izmjenama. Nameće se zaključak, da li Vlada ima pošten pristup sa ovakvim odredbama – dodao je Baković.


Baković je istakao da se vremenski u isto vrijeme rade dvije stvari koje nijesu jedna drugoj dosljedne.


– Sa jedne strane, što se tiče naših građana i državljana koji se nastanjuju u inostranstvu, imamo krajnje restriktivan pristup. Sa druge, što se tiče odluke o prijemu u državljanstvo, ne. Potreban je bio drugačiji pristup, prije svega da se naprave detaljne analize, koliko ljudi bi dobilo državljanstvo, koliko izgubilo prebivalište. Išlo se kraćim putem, kako bi se, po mom uvjerenju, birački spisak očistio od nekih ljudi. Najveći dio potiče iz rubnih, najsiromašnijih opština. Veliki dio tih građana su pripadnici manjinskih naroda. Postavlja se pitanje, ako je neko otišao iz zemlje zato što nije mogao da se zaposli, otišao u neizvijesnost, da li je otišao da stalno ostane tamo. Nečija veza sa državom može biti daleko jača – napomenuo je Baković.


Kazao je da je ogroman novac koji ljudi iz dijaspore šalju u Crnu Goru najbolji dokaz da su trajno vezani za nju.


Na okruglom stolu učešće su uzeli članovi Upravnog odbora Udruženja pravnika, članovi Senata Udruženja, univerzitetski profesori, pripadnici akademske zajednice i civilnog društva.