Presude koje donose neovlašćena lica biće nezakonite


Izvor: Pobjeda


Prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu saglasnosti čl. 17 st. 1 i 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima inicirao je Sudski savjet 21. septembra, sedam dana pošto su sličnu inicijativu ovom sudu dostavili i iz Udruženja sudija.


Samim sudijama je nesporno da se na njih primjenjuje ustavna norma i norma Zakona o PIO, što znači da ispunjenjem tih uslova sudije više ne mogu da obavljaju tu funkciju, ali mogu da rade druge poslove za koje su kvalifikovani. Jer, javna funkcija nije isto što i radni odnos – kazala je za Pobjedu dr Maja Kostić-Mandić, redovna profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore i potpredsjednica Udruženja pravnika.


Podsjeća da u Ustavu, u članu 121 stav 2, piše da sudiji, pored ostalog, prestaje funkcija kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Poslanici političke partije Demokrate Momo Koprivica i Dragan Krapović, stranke koja je konstituent nove vlasti, na konferenciji za novinare u četvrtak saopštili su da „sudije koje su ispunile formalni uslov za prestanak sudijske funkcije moraju otići sa te pozicije“.


Istakli su da je, prema njima dostupnim podacima predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, pravo na penziju stekla u oktobru 2018, kada je, kako kažu, u skladu sa Ustavom, trebalo da joj prestane sudijska funkcija, ali ne samo njoj već i znatnom broju ostalih sudija od osnovnih do Vrhovnog i Apelacionog suda.


Odgovornost


Naša sagovornica nije željela da komentariše da li je Medenica već morala da se odrekne sudijske funkcije, ali je kategorična da „postupci i presude u kojima učestvuju i donose ih neovlašćena lica, pa i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, biće nezakonite“.

- I ko će snositi odgovornost? Ili ćemo, kao i kod trećih mandata i pored činjenice da svi znamo da to ne može, tumačiti suprotno, jer iza toga stoji nečiji lični interes – ističe Kostić- Mandić.


Pravna zajednica Crne Gore, naglašava ona, od stupanja na snagu, kako je rekla, „noveliranog“ Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (Službeni list Crne Gore br. 80/2020) komentariše spornu situaciju.


- Znam da su Ustavnom sudu podnijete dvije inicijative ovim povodom – Udruženja sudija i Sudskog savjeta za ocjenu saglasnosti Zakona o PIO sa Ustavom i međunarodnim ugovorima, u kojima se, pored ostalog ukazuje i na, kako navode, diskriminatorne odredbe ovog zakona. Nijesam imala uvid u te inicijative i nije mi poznato da li navode osnov diskriminacije u odnosu na druge zaposlene. To je od posebnog značaja jer se Ustavni sud prilikom donošenja odluke ugleda na sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, kao i na praksu drugih sudova, posebno u primjeni direktiva EU koje se odnose na diskriminaciju – rekla je Kostić-Mandić.


InIcIjatIve Udruženje sudija u inicijativi Ustavnom sudu za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti čl. 17, koji se odnosi na uslove za starosnu penziju i čl. 197đ st. 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju navodeći da te zakonske odredbe nijesu u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore.


- Osporenim odredbama narušeni su ustavni principi o opštoj zabrani diskriminacije, po bilo kom osnovu jednakost pred zakonom, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo, iz odredaba člana 8 stav 1 i člana 17 stav 2 Ustava i odredbe člana 14 Evropske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i člana 1 Protokola broj 12 uz Evropsku Konvenciju – naveli su oni.


Ističu da „po osporavanim odredbama, ako se uzme slučaj crnogorskih sudija na koje bi se takve odredbe odnosile, desile bi se brojne situacije u kojima bi, primjerom, saradnici sudija išli u penziju nekoliko godina kasnije od samih sudija“.


Tvrde i da se „nasuprot opštim principima propisanim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju dovode u neravopravan položaj žene i muškarci, pa se tako propisuju različiti uslovi za ostvarivanje ovog prava zavisno od godina života, što je u suprotnosti sa Ustavom utvrđenim načelom zabrane diskriminacije, po bilo kom osnovu i jednakosti pred zakonom“.


Prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu saglasnosti čl.17 st. 1 i 2 Zakona o PIO sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima inicirao je i Sudski savjet.


Sudije na funkciji mogu ostati najduže do 64 godine


U Zakonu o PIO u članu 17, objašnjava naš nezvaničan sagovornik iz pravosuđa, predviđena su dva uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju koji se mogu primijeniti na sudije, a koji su alternativno postavljeni. Prvi je 64 godine života (žene), odnosno 66 godina života (muškarci) i najmanje 15 godina staža osiguranja, a drugi 40 godina staža osiguranja i 61 godina života. - Osim toga, u članovima 197lj i 198a predviđeni su prelazni periodi (za muškarce do 2024. a za žene do 2032. godine) – u okviru kojih perioda osiguranici mogu ostvariti pravo na starosnu penziju pod povoljnim uslovima. Tako na primjer, u 2020. muškarci to pravo mogu ostvariti sa 62 godine i dva mjeseca života, a žene sa 56 godina i devet mjeseci života i 36 godina i devet mjeseci staža osiguranja. Kako se radi o izuzecima treba ih tumačiti kao alternativu rješenjima koja su sadržana u članu 17 Zakona, što u konačnom znači da sudije mogu najduže ostati na toj funkciji do 64 godine (žene), odnosno 66 godina života (muškarci) – kategoričan je naš nezvaničan sagovornik.


Posebni uslovi


Nezvaničan sagovornik Pobjede iz pravosuđa smatra da je najbolji način da se izađe iz ovakve situacije da se Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama predvidi da sudije ispunjavaju uslove za penziju kada navrše 67 godina života.


- Zakon o radu predviđa da zaposleni može biti na tržištu rada do 67 godina života, što znači da neko lice koje stekne uslove za penziju po novousvojenim izmjenama Zakona PIO ne mora to pravo da ostvari, ako ne želi, pa poslodavac ne može donijeti odluku o prestanku radnog odnosa po tom osnovu prije 67 godina života, osim ako to lice samo zatraži. Međutim, ova odredba se ne može primijeniti na sudije, jer je Ustav precizirao da će funkcija sudije prestati, između ostalog i u slučaju kada sudija ispuni uslove za ostvarivanje prava na penziju. Zato bi to pitanje trebalo riješiti izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama kojima bi se regulisali posebni uslovi za odlazak u penziju, kako je to riješeno u policiji, Agenciji za nacionalnu bezbjednost, vojsci – kaže naš nezvaničan sagovornik.